Tijekom proteklih nekoliko desetljeća demografska i društveno-gospodarska kretanja dovela su do velikih promjena u radu i u obiteljskom životu. Demografska kretanja prema manjim kućanstvima, rast ženske radne snage, kao i brza urbanizacija i veća mobilnost u potrazi za boljim mogućnostima zapošljavanja, doveli su do slabljenja tradicionalne proširene obitelji i mreže podrške koje se nude mladim i ranjivim članovima obitelji.

Šira obitelj (bake, djedovi, ujaci, ujne, stričevi, strine...) je manje dostupna da se brine za djecu, zaposlenim roditeljima je teže balansirati radnim obavezama te brigom i skrbi za djecu kao i ispunjavati druge obiteljske obveze. Konkretno, biti aktivan u sve konkurentnijem tržištu rada kako bi se financijski osigurali i imati dovoljno vremena da brinuti za mlade i ranjive članove obitelji je glavni izazov za suvremenog roditelja.

Na globalnoj razini, 52 posto žena je na tržištu rada ​​prije nego što njihovo dijete dosegne 3. godine starosti. Osim skrbi za djecu, obitelji se suočava s više obveza, kao što su skrb za starije u obitelji, skrb za članove obitelji s invaliditetom te mladih koji imaju tendenciju da napuste svoje obitelji što kasnije u životu. Dakle, zaposleni roditelji često imaju porast odgovornosti u obitelji za nekoliko generacija u isto vrijeme.

Radne obveze su također porasle. Iako je redovno radno vrijeme u razvijenim zemljama ujednačeno ili broj radnih sati opada, taj broj ostaje jako visok u zemljama u razvoju, posebno u Aziji. Nasuprot tome,  prema europskim podacima, količina nestandardnih radnih sati (kao što su rad vikendom ili noću, donošenja posla kući), postaje sve veća, te je sve teže uskladiti posao i brigu za obitelj.

Sve veći broj istraživanja povezuje prekovremeni rad s bolešću ili neproduktivnošću, a također je činjenica da produljeno radno vrijeme ima negativan utjecaj i na kvalitetu i na kvantitetu odnosa unutar obitelji. Imajući ovo na umu, briga oko usklađivanja radnih i obiteljskih obaveza postala je jedna od važnijih stavaka u brizi države i institucija za obitelj.

Državni poticaji koji promiču kvalitetu obiteljskih interakcija:

- rodiljni i roditeljski dopusti

-promicanje ravnopravnosti spolova i stavljanje sve većeg fokusa na uključivanje očeva u brigu oko obitelji.

-promicanje fleksibilnijeg radnog vremena i radnih mjesta i fleksibilnijim obavezama

-povećavanje kvalitete institucijske brige za djecu (predškolske i školske ustanove)